Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Varnava, patrijarh srpski

Komentari (6) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 sreda, 29 jul 2009 18:46
Mirko Grbić, Banjaluka
Mir duši patrijarha Varnave.
Očito da je volio politiku ...i postradao je je zbog nje i od nje.
Izgleda da je patrijaršijski tron SPC najukletije mjesto od svih nacionalnih institucija.I primjeri potonjih patrijarha su slični..Dožić, German. Pavle.
Sjetimo se skorašnjih događaja oko pisma vladike Gligorija i njegovih aspiracija za patrijarhov tron a patrijarh još živ. kakav hrišćanin .Sjetimo se i njegovih političkih mentora....i u Beogradu i u Banjaluci.
Preporuke:
0
0
2 četvrtak, 30 jul 2009 09:09
Jasna Simonović
Hvala g Gajić na ovom tekstu i prikazu knjige g Đurića za nas koji nemamo mogućnosti, znanja ili vremena da čitamo opširne izvore...

Interesantna mi je konstatacija sv Nikolaja Velimirovića u zadnjoj rečenici teksta "o zavisti i gnevu"...
Zavist i gnev kod vernika nemaju mesta, a ipak se sa njima susrećemo svakodnevno...čak eto i prema crkvenim poglavarima...
Pretpostavljam kako bi nam danas Patrijarh Varnava savetovao da se "izborimo" sa zavišću i gnevom...dugim procesom sagledavana duša...a možda i prečicom: suzbijanjem gordosti, hvalisanja, iskuljučivosti, poltronstva...Pretpostavljam...

Da, neka Patrijarh Varnava počiva u svom Svetosavskom miru...I neka svaki čovek koji uđe u mali ili veliki Hram Svetoga Save na Vračaru, koje god da je vere, religije, profesije ili imovinskog stanja, bude prosvetljen Božjim blagoslovom - zavist u radoct, a gnev u oproštaj...
Preporuke:
0
0
3 četvrtak, 30 jul 2009 15:29
bugarash mkd
.Megunarodni diplomatski pretstavnici u to vreme 1913-1915 su posebno potreseni sudbinom mitropolita makedono-bugarske crkve,ekzarhije u Mk.arhiepiskopa Aksentija iz Bitolja,Kozme iz Debra,Meletija iz Velesa,Neofita iz Skoplja,Borisa iz Ohrida,koji su fizickom silom prinugeni da napuste Makedoniju,u svom protestu ovi makedonski Bugari kazu"Ako srpska vlada stvarno nije imala nameru da nas protera mi cemo se odmah vratiti da cuvamo stada ciji duhovni pastiri smo","Karnegieva komisija"1914.Na mesto prognanog mit.ohridskog Borisa,Srbi naznacuju Varnavu {1913-1915}{kasnije patrijarh]jedan interesantan dogagaj,Varnava u pocetku mandata resio je da posecuje kuce Ohridjana i izraduje ih"slobodom"tako posetio je porodicu Ognjanovih,ali zacudio se sto i tu kao i u crkovnoj sluzbi muskaraca skoro nema,na pitanje zasto je tako prisutne stare zene odgovorile su,prva Tashka je rekla da joj je sin u Sofiji,to je rekla i stara Careva,ciji je sin dobrovoljac u Bugarskoj vojsci nakon izvesne sutnje stara Tashka je Varnavi rekla"Eh dedo vladiko borili smo se sv e za bugarsko a ko nam je dosao dva i po coveka"u Ohridu je 1912 bilo samo dvoje srbomana.Korespondent londonskog Tajmsa Leon Nemanov 6 i 7 septembra 1927 predaje zahteve VMROa Beogradu da kao kompromis za prekid neprijateljstava srpske vlasti dozvole ponovno otkrivanje Bugarskih skola icrkava u Makedoniji od pre 1918g.srpski odgovor stize u imenu Ljube Davidovica,Zike Lazica,Aleksandra Belica i patrijarha Varnave.ako se u skolama i crkvama jezik koji koriste naziva umesto"bugarski","makedonski"srpska vlada razmotrice "kompromis" to Vmro odbija a naravno ni srpska vlada ne cini ustupke.1920g.delegacija vidnih skopljanaca na celo sa D.Petrovim posecuje skopskog upravitelja i mit.Varnavu,pred kojim kazu da prema Nejskim dogovorom Bugari u Makedoniji imaju prava na svoje crkve i skole,na to Varnava odgovara"Bugara u juznoj Srbiji nema i ako jos jednom podignu to pitanje sudice im se kao izdajnicima Srbije"
Preporuke:
0
0
4 četvrtak, 30 jul 2009 21:52
Jovan Kačaki
«... dve knjige Vladimira A. Majevskog o Varnavi Đurić tretira kao hagiografsko delo korisno za rekonstrukciju patrijarhovog života - podstaklo da pristupi njenom ispisivanju...» V. A. Majevski, čije knjige Đurić tretira kao hagiografske, bio je prijatelj i čovek od poverenja patrijarha Varnave, koga je duboko i iskreno voleo i poštovao. U mladosti je, kao ruski novinar, bio dopisnik iz balkanskih ratova 1912-1913, a u Jugoslaviji je, kao izbeglica živeo od 1920 - do 1950-tih godina. Osim tih dveju knjiga, objavio je i - sigurno veoma važnu knjigu za pitanje konkordata «Kondkordatskaя borьba v Юgoslavii», 1958 g. u SAD. Patrijarhu Varnavi je posvetio i više desetina stranica u svojoj knjizi «Russkie v Юgoslavii. Vzaimootnošeniя Rossii i Serbii», objavljene 1966g. u Njujorku, koju sam preveo, i – ako Bog da, biće objavljena u Srbiji. Pokušavajući da nešto više saznam o radu Majevskog, koji je bio i jedan od prvih savremenih bibliotekara Patrijaršije SPC, bio sam zapanjen činjenicom da ni u Muzeju SPC, a ni u Arhivi (navodno, arhiva nepristupačna – nalazi se u zvoniku crkve sv Marka) nisam o V.A.Majevskom ništa mogao naći. Bio sam razočaran, ali ne i posebno iznenađen tom indolencijom.
Preporuke:
0
0
5 četvrtak, 30 jul 2009 23:22
Mislilac
Delovanje protiv konkordata je bilo izrazito stetocinsko! Ako su kraljevina Srbija i kraljevina Crna Gora potpisale kokordat a imale su izrazito mali broj stanovnika rimokatolicke vere to je svakako trebala da uradi i kraljevina Jugoslavija u kojoj je ta vera bila rasirena. Patrijarh se tu suprotstavio jednom od najboljih srpskih politicara svih vremena, sampionu realpolitike, Milanu Stojadinovicu. Mada pogubna posledica tog delovanja je mnogo vise bilo to sto je nakon toga Stojadinovic izgubio raniji autoritet.
Mada ruku na srce imali smo i gorih patrijarha, setimo se samo Gavrila Dozica i njegove izjave kako Srbi mobu da budu samo pravoslavne vere...
Preporuke:
0
0
6 petak, 31 jul 2009 09:11
Mihajlo
Sjajan komentar g. Grbicu. potpuno se slazem sa ocenama danasnjeg srpskog klira naklonjenog inostranom faktoru. Zaboravili bste na situaciju na Kosovu. Ona je kadrovski katastrofalna, pritisak ne neizdrziv, a episkop najvise problema ima sa - vlascu u Beogradu.
Preporuke:
0
0

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner